Piše: Karmen Medija, bih književnica
Rijedak nebeski spektakl-tranzit Venere između Sunca i Zemlje, 5/6 juni
2012
Šta ćete raditi i
gdje ćete biti 6. juna ove godine? Da li znate da pripadamo generaciji koja ima
sreću biti dva puta svjedokom jednom od najrjeđih astronomskih događaja? U
zadnjih 400 godina ponovio se tek sedam puta. Prvi put, nakon 6. decembra 1882.
imali smo priliku 8. juna 2004.
posmatrati tranzit Venere između Sunca i Zemlje, koji se skoro u isti
dan, nakon osam godina, ponavlja u srijedu, 6. juna 2012.
Mogućnost da se
Venerin tranzit opet vidi, pružit će se čovječanstvu tek u 11. decembra 2117. a
zatim 8. decembra 2125. Znači, imamo dobar razlog da ne propustimo ovu zadnju
šansu.
Mnogi će se
upitati, kako to da se, inače rijedak tranzit Venere između Sunca i Zemlje,
može desiti dva puta u relativno kratkom vremenu od 8 godina? I to, nakon
stotinjak godina pauze. Jedan od odgovora je zato što se Venera oko Sunca ne
kreće u istoj ravni u kojoj se kreće Zemlja, već je je njena putanja pod
nagibom od 3,4 stepena prema putanji Zemlje. Zatim, odgovor je i u dužini
putanja koje prijeđu oba planeta oko Sunca. Dok Zemlji treba 365,256 dana da bi
obišla Sunce, Veneri je potrebno samo 224,701 dana. Zbog toga Venera pretekne Zemlju svakih 583,2
dana te najčešće prođe ispod ili iznad Sunca, a samo ponekad se desi da prođe
direktno ispred Sunčevog diska i tako biva vidljiva sa Zemlje.
Međutim, nećemo svi
imati sreću vidjeti ovaj nebeski spektakl koji će početi 5. juna u 22:09 h (po
srednjoevropskom vremenu CET 6. juna 00:09 h) a završiti 6. juna u 06:49 h.
Stanovnici nekih geografskih regiona će biti svjedoci cijelog događaja, dok će
drugi regioni biti svjedoci tek njegovog početka ili kraja. Otprilike za
četvrtinu Zemljine površine, Venerin tranzit će ostati nevidljiv, pošto će se u
vrijeme tranzita na tim prostorima Sunce nalaziti ispod horizonta.
Cjelokupan tok
tranzita će biti vidljiv skoro u cijeloj istočnoj i sjevernoj Aziji, Grenlandu,
na sjeveru polarnih regiona, sjevernozapadnoj Kanadi i Aljasci, istočnoj i
centralnoj Australiji te u većem dijelu sjevernog i zapadnog Pacifika.
U Sjevernoj i
Srednjoj Americi te na sjeverozapadu Južne Amerike, bit će vidljiv početak
tranzita, ali će to biti pred sami zalazak Sunca, što znači da će oni moći
pratiti tranzit već 5. juna.
Međutim,
stanovnici Evrope, Orijenta, istočne Afrike, zapadne Australije te područja
pored Indijskog okeana moći će vidjeti završetak tranzita, 6. juna, kratko
nakon izlaska sunca.
Najpovoljnije će biti stanovnicima sjeverne Evrope, posebno Laponije i sjeverne Skandinavije, koji će tranzit moći dobro vidjeti, pošto se tamo u ovo doba Sunce nalazi dosta nisko. Pomalo zavidim svojoj prijateljici Tanji, koja živi u Skandinaviji, ali i drugoj prijateljici Medini u Egiptu, pošto se i ona nalazi na povoljnom mjestu posmatranja tranzita Venere, kao i sve mediteranske zemlje; Turska, Cipar, Izrael te zemlje Balkana.
Najpovoljnije će biti stanovnicima sjeverne Evrope, posebno Laponije i sjeverne Skandinavije, koji će tranzit moći dobro vidjeti, pošto se tamo u ovo doba Sunce nalazi dosta nisko. Pomalo zavidim svojoj prijateljici Tanji, koja živi u Skandinaviji, ali i drugoj prijateljici Medini u Egiptu, pošto se i ona nalazi na povoljnom mjestu posmatranja tranzita Venere, kao i sve mediteranske zemlje; Turska, Cipar, Izrael te zemlje Balkana.
Tranzit će biti
nevidljiv južnoj Americi (osim na krajnjem sjeveru kontinenta), te istočnoj i
južnoj Africi. Mnogi ljubitelji astronomije su već otputovali na mjesta sa
kojih se najbolje može vidjeti tranzit Venere; planet koji je od davnina kao
magnet privlačio Zemljane.
Stare civilizacije i fascinacije astronomijom
Nije slučajno da je
ovaj planet oduvijek bio Zemljanima poseban nebeski susjed. Venera je oduvijek
privlačila pažnju i fascinirala ljude, zbog svoje blještave i upečatljive
pojave na jutarnjem ili noćnom nebu. Stare civilizacije su je smatrale
božanstvom, tako da je imala svoj poseban kult i mjesto u raznim mitologijama i
starim religijama, od starih mezoameričkih kultura, kao što su Maye, pa sve do
antičkih Grka i starih Rimljana. Posebno Maye su pridavale ogroman značaj
Veneri, dajući joj izuzetno važan uticaj na njihov život a i na svijet uopće i
njegovu budućnost.
Pošto su bili u svoje vrijeme izvrsni astronomi, Maye su prije nekoliko
hiljada godina precizno izračunali i ovaj predstojeći tranzit Venere. Otkrivši
da će 2012. godine, pored pomračenja Sunca i Mjeseca, doći i do ovog, za Maye izuzetno važnog događaja, ova
godina je u njihovom kalendaru označena posebnom godinom. To je Maye proslavilo
u svijetu arheologije i astronomije, ali je izazvalo zadnjih godina i poplavu
raznih apokaliptičnih teorija, koje su holivudskim filmskim kućama napunile
kase produciranjem, uvijek dobro prodavane priče o “još jednom smaku svijeta”.
Nebrojen broj mesija, vidovnjaka, pobornika novih sekti i drugih spiritualnih
pokreta se naglo povećao. 2012 je, po mom mišljenju, najčešće ponavljana brojka
zadnje tri-četiri godine.
No, fascinacija Venerom se protegla i na naučna ispitivanja, tako da je
ovaj planet postao jedan od najviše proučavanih svemirskih objekata. Venerin
tranzit danas pomaže astronomiji u potrazi za ekstrasolarnim planetima.
Keplerovi zakoni i Venerin
tranzit
Prije 400 godina,
uspjelo je Johannesu Kepleru putem matematičkih proračuna, danas poznati kao
tri Keplerova zakona, unaprijed odrediti pozicije planeta. Iako je tačno
odredio i tranzit Venere za 1631. godinu, nije ga doživio, pošto je ovaj
poznati naučnik umro 1630. Te godine tranzit nije bio vidljiv iz Evrope, pošto
se desio u kasnim noćnim satima, a nije ni praćen od ostalih astronoma jer
Keplerovo otkriće nije bilo sasvim prihvaćeno i rašireno među znanstvenicima.
Astronomi 20.
stoljeća uzeli su tranzit Venere kao podlogu za daljnja istraživanja mogućih
planeta izvan Sunčevog sistema te su 2004. izmjerili promjene zračenja Sunca za
vrijeme Venerinog prolaska. Dobiveni rezultati su postali osnova za
fotometrijski model posmatranja ekstrasolarnih planetarnih tranzita. Pomoću ove
metode je u međuvremenu otkriveno 59 planeta.
Ovog ljeta će
teleskopi biti opet usmjereni intezivnije ka Veneri, kako bi se otkrile
posebnosti atmosfere na ovom planetu za vrijeme tranzita, a što bi moglo
koristiti potrazi za nepoznatim planetama, sličnim Zemlji.
Znači,
Fascination Venus, fascinacija Venerom, još će dugo trajati. Ostaje uzbudljivo
pitanje kakve će nam misterije ovaj planet, pri najnovijem prolasku ispred
Sunca, otkriti. U svakom slučaju, Venerin tranzit između našeg Planeta i Sunca
je svakako vrijedno putovanje za nas.
Ko je Karmen Medija, autor?
Karmen Media-Velagić je književnica i pjesnikinja koja živi u Wiesbadenu, tačnije u gradiću Taunusteinu, u Njemačkoj. Svoj prvi roman "“Potraga za plavim kristalom” koji je objavljen u Frankfurtu, posvetila je djeci i mladima. O sebi sama kaže sasvim dovoljno, da bismo je razumjeli: "“Ja sam jedna od sretnika koji imaju dobre veze s domovinom ne malo svojom zaslugom. Držim se one: ako neće brdo Muhamedu, onda će Muhamed
brdu. Zaljubljena sam u svoj rodni grad Bihać, pratim mu svaki pokret i
udisaj, veselim se svakoj lijepoj promjeni na ulicama na kojima sam
provela mladost. Djetinjstvo, tamo do moje 16-te godine sam provela u
lipom malom mistu, Biogradu na moru. Zato svoj život dijelim na dvije
etape: Morska i Unska. Svaka lijepa na svoj način. Posjeta tim kalinama i
mahalama svaki put me usreći."
Recimo, umjesto zaključka, da fascinira književnicin dijapazon interesovanja i široka paleta tema o kojima, sa aspekta neupitne erudicije, snažnog misaonog toka i manirom znalca, piše osebujnim književnim stilom, čija riječ ima snagu argumenta.
No comments:
Post a Comment